Pozitivni učinci volontiranja za volontere

Pozitivni učinci volontiranja za volontere

Pomaganjem dajemo dio sebe, ali dobivamo novi svijet. Kako? Volontiranje ima nebrojeno puno prednosti, a sad ćemo Vam otkriti samo neke.

Volonterski rad podrazumijeva dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina za dobrobit druge osobe ili zajednice. Osim spomenute dobrobiti za primatelje volonterskih usluga, u volonterskom radu također postoji i velika korist za same volontere. Svi koji su barem jednom u životu volontirali ili podržavaju takav oblik ljudske aktivnosti mogu se sjetiti nekih korisnih učinaka volontiranja; stjecanje novih vještina i korisnih poznanstava te osjećaj vlastite vrijednosti i zadovoljstva kad pomognemo nekome samo su neki od mnogobrojnih.

Mnoga istraživanja bavila su se pitanjem kakvu korist imaju volonteri od volontiranja. Dobro nam je poznata ona izreka da „volonteri nisu plaćeni, ne zato što je njihov rad besplatan, nego zato što je njihov rad neprocjenjiv“. No, volonteri ipak na neki način budu nagrađeni za svoj trud i vrijeme koje ulažu za dobro drugih. Kad govorimo o korisnim učincima volontiranja za same volontere, možemo ih podijeliti u tri glavne skupine: profesionalne, društvene te zdravstvene koje se tiču psihičkog i fizičkog zdravlja.

Profesionalna korist volontiranja je široka – od stjecanja novih vještina i napredovanja u stručnosti pa sve do stvaranja mreže poslovnih kontakata. Volontersko iskustvo također se pokazalo kao prednost pri zapošljavanju u situacijama kad se više osoba s istim kompetencijama prijavljuje za posao. Volontiranje na poslu i povremeno odrađivanje više obveza od onih koje su propisane, zaposlenicima je također pomoglo da dobiju promaknuće, povišicu ili preporuku.

PRICAJ MI (9)

Što se društvene komponente tiče, volonteri redovito ostvaruju nova poznanstva, razvijaju brigu za druge te mogu uzvratiti pomoć koju su nekad i sami dobili od drugih. Budući da svojim volonterskim radom imaju priliku biti primjer drugima i učiniti promjenu u nečijem životu, to im daje osjećaj da vrijede i da su potrebni drugima. U nekim istraživanjima volonteri su izjavili da im volontiranje jača osjećaj pripadnosti zajednici, imali su povećano povjerenje u druge, a često su i više uključeni u društveno-politička zbivanja nego osobe koje ne volontiraju.

Iako nam se gore navedene dobrobiti volontiranja čine sasvim logične, možda čak i predvidljive, manje je poznato koliku korist volonterski rad može imati za psihičko i fizičko zdravlje volontera. Štoviše, istraživanja su pokazala da osobe koje daju podršku drugima kroz volontiranje imaju veće koristi za svoje zdravlje od onih koji primaju podršku. Pomaganjem drugima zapravo pomažemo sebi.

Dulje i zdravije žive oni koji volontiraju

Kod osoba koje volontiraju ili su nekad volontirale, primijećeno je da vode kvalitetniji život, zdraviji su i duže žive. Kad gledamo pojedinačne karakteristike i faktore, primijećena je povećana pobuđenost i općenito bolje funkcionalne sposobnosti, jači osjećaj blagostanja i zadovoljstva životom, bolja kvaliteta života, niže razine depresivnosti i stresa, bolje samopouzdanje, osjećaj da život ima svrhu i značenje te osjećaj postignuća i motivacije. Isto tako, volonteri pozitivnije ocjenjuju vlastito zdravstveno stanje, imaju povećanu sposobnost obavljanja svakodnevnih dužnosti, smanjen rizik od kardiovaskularnih bolesti, niži krvni tlak i manje pate od posljedica stresa. Zbog svega toga su otporniji na bolesti, rjeđe su hospitalizirani i imaju dulji životni vijek. Poboljšanje zdravstvenog stanja uočeno je i kod oboljelih volontera.

Osobe oboljele od teških i kroničnih bolesti bolje su se nosile s vlastitom bolešću kad su počele volontirati. Štoviše, njihovo zdravstveno stanje je postalo bolje čak i nakon što medicinsko liječenje nije više ništa moglo učiniti. U jednom istraživanju, osobe koje su patile od kronične boli počele su volontirati na način da se druže s drugim pacijentima koji pate od kronične boli. Oboljeli volonteri zbog volontiranja su osjećali manji intenzitet boli, bili su manje depresivni i imali su bolju radnu sposobnost. Kod srčanih bolesnika također je uočena manja stopa mortaliteta ako su nakon srčanog udara volontirali.

Ako pogledamo dobne skupine, najviše koristi za zdravlje će imati stariji volonteri. Starije osobe kojima je mjerena razina depresije na početku i na kraju volontiranja pokazivale su puno manje simptoma depresivnosti od ispitanika koji nisu nikada volontirali. Ako su volontirali u sklopu nekih vjerskih aktivnosti, simptomi depresije bili su još niži. Ovi učinci volontiranja zapaženi su samo kod osoba starijih od 65 godina, a psihološka korist volontiranja dolazi do jačeg izražaja tek nakon 40. godine. Ipak, i pripadnici drugih dobnih skupina bili su boljeg zdravlja nego osobe koje nisu nikada volontirale i manje su obolijevali u starijoj dobi.

PRICAJ MI (87)

Na kraju, postavlja se pitanje koliko zapravo vremena trebamo provesti volontirajući da bismo imali koristi od toga? Istraživači su pokušali dati odgovor i na to. Okviran broj sati za ostvarivanje najveće dobrobiti od volontiranja je 100 sati godišnje ili 2 sata tjedno. No, to ne znači da osoba ne može iskusiti nikakve pozitivne učinke dobrovoljnog rada ako volontira manje od toga. Isto tako, ovaj broj ne znači da se možemo voditi logikom što više volontiramo, to ćemo biti zdraviji. U svemu, pa tako i u volontiranju, treba biti racionalan i odgovoran. Za početak je bitno imati volju da damo nešto svoga vremena i rada drugima, a onda ćemo lako pronaći način da volontiramo u cijeloj lepezi mogućnosti. Jedna od tih mogućnosti je i projekt „Ispričat ću ti priču“

Literatura:
Corporation for National and Community Service, Office of Research and Policy Development. (2007). The Health Benefits of Volunteering: A Review of Recent Research, Washington, DC 2007.
Morrow-Howell, N., Hong, S., Tang, F. (2009). Who Benefits From Volunteering? Variations in Perceived Benefits. The Gerontologist, 49 (1), 91-102
Alspach, J. (2014). Harnessing the Therapeutic Power of Volunteering. Critical Care Nurse 34 (6), 11-14
Musick, M.A., Wilson, J. (2003). Volunteering and depression: the role of psychological and social resources in different age groups. Social Science & Medicine 56 (2), 259–269

Ostavi odgovor