Priče i pjesmice za laku noć – djeluju li doista
6. travnja 2021.
Autorica:
Tomislav Pavlović, mag. psihologije

Priče predstavljaju neizostavan dio svakog djetinjstva, što se posebice ogleda u onih nekoliko minuta prije spavanja. Postoji nešto u njihovim fantastičnim svjetovima što mami veliki osmijeh dječjim licima, zbog kojih se nekako doima najljepše dan prepun igre završiti u dobrom društvu omiljenih likova. S druge strane, one koja je zanimljivija roditeljima nego djeci, postoje i istraživanja koja su ukazala na važnu ulogu čitanja priča naglas u razvoju verbalnih sposobnosti djeteta, što za posljedicu može imati i lakšu prilagodbu na kasnije školske zadatke. Što se još pokazalo povezanim s pričanjem priča prije spavanja?

Prije svega, pričanje priča predstavlja tek dio „jezično zasnovanih navika prije spavanja“, šire skupine verbalnih aktivnosti u koje se roditelji upuštaju ne bi li djeci omogućili da što lakše utonu u san. No, razmislimo li malo – i te „jezične“ navike mogli bismo svrstati u širu skupinu „navika prije spavanja“, koje predstavljaju sljedove radnji koje se odvijaju prije spavanja. Budući da su te radnje nerijetko organizirane u navike, teško je razdvojiti kako i koliko točno pojedina njihova komponenta određuje razvoj djece. Navedeno nam ukazuje da je uz same navike prije spavanje važno uzimati u obzir i okolinu u kojoj se te navike odvijaju, pri čemu se uglavnom misli na obiteljsku situaciju.

S tim na umu, skupina autora odlučila je kroz nekoliko godina pratiti djecu čija je okolina procijenjena rizičnom, pri čemu su se posvetili i njihovom razvoju i navikama prije spavanja, ali i obiteljskim okolnostima, nastojeći razjasniti njihove međuodnose. Pritom su temeljem procjena roditelja prikupljeni podaci o različitim područjima razvoja 4.274 djece kako bi se temeljem rezultata „jezično zasnovanih navika prije spavanja“ trogodišnjaka predvidjelo njihovo psihološko funkcioniranje dvije godine kasnije.

Rezultati istraživanja ukazali su na povezanost pričanja priča, pjevanja pjesmica i drugih jezičnih obrazaca s dužinom dječjeg sna, pri čemu su djeca izložena tim aktivnostima dulje spavala.

Iako je utvrđena i povezanost zdravstvenog statusa i kognitivnih sposobnosti djeteta s navedenim, dodatnim je analizama utvrđeno da je za takve ishode ipak važnija obiteljska okolina i njezino cjelodnevno funkcioniranje od onog što se događa nekoliko minuta prije djetetovog usnivanja.

Što bismo mogli zaključiti iz ovog? Iako ono što se odvija nekoliko minuta prije nego dijete sklopi oči ne može poništiti sve efekte onog što se odvijalo tijekom dana, ipak mu može omogućiti duži san. A tko ne voli duže spavati? Prema tome, iako nije utvrđen nezavisan utjecaj pričanja priča prije spavanja na dječje psihološko funkcioniranje nekoliko godina kasnije, nije isključeno da u kombinaciji s ostalim, djetetovom razvoju primjerenim postupcima, može dovesti do uspješnijeg razvoja. U kombinaciji s više sna, kome se to ne bi svidjelo?

Moglo bi te zanimati

Prva pomoć kad dijete cendra

Prva pomoć kad dijete cendra

Cendranje, cviljenje, cmizdrenje… vjerujem da svi koji ste roditelji znate na koju frekvenciju djetetovog glasa mislimo. Cendranje nije isto što i...