Svake godine 10. listopada obilježava se važan i značajan dan, svjetski dan mentalnog zdravlja. No, što je uopće mentalno zdravlje?

Definicija Svjetske zdravstvene organizacije naglašava nekoliko aspekata mentalnog zdravlja:

• to je stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale
• pojedinac je u mogućnosti nositi se sa životnim stresovima
• to je stanje u kojem osoba može biti produktivna u svom radu te je sposobna pridonositi zajednici (World Health Organization, 2004).

Na naše mentalno zdravlje utječu trenutne životne situacije, okolnosti u kojima se nalazimo te vještine suočavanja sa zahtjevima koji su pred nama. Upravo nam u očuvanju našeg mentalnog zdravlja može pomoći nešto što je dostupno svima i uvijek – razgovor s drugima. Razgovor o našim osjećajima, o našim mislima, brigama i planovima.

Bez obzira o kojim emocijama se radi, ugodnim ili neugodnim, dobro ih je podijeliti s drugima. Prisjetite se neke situacije u kojoj ste bili izvan sebe od sreće. Nešto vam se divno dogodilo i najradije biste počeli skakati od sreće! Vjerojatno ste poželjeli podijeliti s nekim bliskim što se dogodilo, kako biste zajedno uživali u tom trenutku.

Zašto je važno razgovarati s drugima? I zašto se tako dobro osjećamo nakon dugog, dobrog razgovora s osobom za koju znamo da će nas razumjeti i slušati? Jordan Peterson je u svojoj knjizi ‘’Izvan reda’’ objasnio nužnost i dobrobit razgovora s drugima.

‘’Svi moramo razmišljati ako želimo zadržati jasnoću u glavi, ali upravo u razgovoru najviše razmišljamo. Trebamo razgovarati o prošlosti da bismo trivijalne, prenapuhane brige koje nam neprestano opsjedaju misli mogli razlučiti od iskustava koja su nam zbilja važna. Da bismo znali gdje smo, kamo idemo i zašto tamo idemo, moramo razgovarati o svemu što se trenutno zbiva, kao i o svojim planovima za budućnost. Strategije i taktike koje razvijamo u sebi moramo podvrgnuti sudu drugih i tako se uvjeriti da su učinkovite i izdržljive. Moramo slušati i sami sebe dok govorimo kako bismo svoje inače neobrađene tjelesne reakcije, motivacije i emocije mogli organizirati u nešto artikulirano i uređeno te kako bismo se oslobodili pretjeranih i iracionalnih zabrinutosti. Moramo razgovarati – i da bismo zapamtili i da bismo zaboravili.’’

Ljudi su fascinantna bića. Naša kombinacija osobina, životno iskustvo i povijest, individualne težnje i motivacije čine našu jedinstvenu osobnost. No, ipak, nešto nam je svima zajedničko. Svi doživljavamo i ugodne i neugodne osjećaje, svi se ponekad osjećamo dobro, a ponekad loše. Događaju nam se lijepe stvari, ali prolazimo i kroz teška razdoblja. Važno je u svojoj okolini identificirati ljude koji će vas zaista slušati i dijeliti s njima kako se osjećate.

Osvijestimo naše osjećaje

Prvi korak je dakle, osvještavanje naših osjećaja. Kako bismo učinkovitije primjećivali vlastite osjećaje, važno je osluškivati svoje tijelo i poruke koje nam šalje. U žurbi svakodnevnog života, ponekad je teško primijetiti kako se osjećamo. Dani mogu izgledati kao da smo na autopilotu, znamo gdje trebamo ići, što trebamo raditi i izvršavamo naše obaveze, jednu za drugom. Važno je stati na par trenutaka u danu i zapitati se – koje osjećaje doživljavam? Koja je moja potreba trenutno? Emocije osvještavamo kako bismo lakše prepoznali koja je naša potreba i kako bismo sukladno tome mogli reagirati.

Identificirajmo naše snage i dostupnu podršku iz okoline

Kroz život ste se sigurno suočili s nekim teškim situacijama. Zapitajte se, što mi je tada pomoglo da se suočim s teškom situacijom? Na taj način uočit ćete vaše snage, resurse koji vam mogu pomagati i u budućim izazovima.

Važno je identificirati našu podršku iz okoline, bilo da se radi o partneru, članovima obitelji, prijateljima ili pak susjedima koji su spremni pomoći. Kada primjetite da vam je potrebna pomoć, zatražite pomoć. Traženje pomoći nije slabost već time pokazujete da ste odgovorni i vodite brigu o sebi. Ukazujete i drugima u svojoj okolini da se ne sramite tražiti pomoć te potičete i njih da traže pomoć kada im je potrebna.

Osluškujte svoje tijelo i osjećaje, primijetite kad vam je potreban odmor

Kako bi imali kapaciteta za suočavanje sa brojnim zahtjevima i svakodnevnim obavezama, važno je znati prepoznati kada nam je potreban odmor. Naše mobitele redovito punimo kada im se baterija isprazni. Isto to trebamo raditi s vlastitim baterijama. 🙂

Kada u avionu dođe do turbulencija, roditelje s djecom se potiče da prvo sebi stave masku s kisikom, a tek onda djeci. Zašto je to tako? Nužno je prvo pomoći sebi, da bismo mogli pomoći drugima.

Komunicirajte otvoreno kada vam je teško i kada vam je potreban odmor. Podijelite s drugima što vam se događa. Ponekad situacija ne zahtijeva rješenje, već nam treba samo rame za slušanje. Kao što je ranije navedeno, razgovor s drugima omogućava da lakše strukturiramo vlastite misli. Razgovor nam može pomoći da osvijestimo emocije i potrebe, a pomaže nam i kada znamo da drugi prolaze ili su prošli kroz slične situacije. Čak i ako nismo fizički blizu, razgovor s drugima nam je dostupan uvijek i svugdje. I zapamtite, ‘’Moramo razgovarati – i da bismo zapamtili i da bismo zaboravili’’! 🙂